U utorak je Nacionalni CERT, središnje tijelo za zaštitu od računalnih ugroza koje djeluje u sklopu CARNET-a, objavio brojku koja bi mirno mogla stajati na naslovnici poslovnog priloga: u prvih devet mjeseci 2026. u Hrvatskoj su zabilježena 1.203 kibernetička incidenta. Od toga se 36 posto, odnosno 439 slučajeva, odnosi na phishing, 24 posto (289) na neželjene poruke, a 19 posto — 224 događaja — na ostale vrste financijski motiviranih prijevara. Na popisu su još 37 poslovnih prijevara, pet krađa podataka i tri ucjenjivačka napada. Riječ je o statistici koja po strukturi podsjeća na izvještaj o prometu dobro vođene burze: sve uredno kategorizirano, bez suviška emocija. Razlika je jedino u tome što ovdje nitko ništa ne prodaje, a ipak svi nešto fakturiraju.
Brojka je objavljena uoči listopada, Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti, tijekom kojeg CARNET-ov Nacionalni CERT provodi kampanju pod nazivom „Small habits. Big impact.” (Male navike. Velik utjecaj.). Savjeti zvuče gotovo kao bonton: zaključati zaslon kad se od računala ustaje, koristiti upravitelj lozinkama, provjeriti pošiljatelja e-poruke prije nego se klikne na poveznicu. U svijetu u kojem se prevarom u kriptovalutama može izgubiti nekoliko godina plaće, razlika između tih sitnica i katastrofe doista jest mala navika — i veliki utjecaj. Jedan pogrešan klik dijeli mirovinu od njezine pretvorbe u USDT na adresi koja počinje s 0x.
Kad lopov ima bolji korisnički doživljaj od mjenjačnice
Ako bi se hrvatska kripto scena promatrala kao liga u kojoj se svake sezone bori nekoliko klubova, prevare bi naslov prvaka osigurale već nekoliko kola prije kraja. Dok se regulirane mjenjačnice muče s korisničkom podrškom i verifikacijom identiteta, prevarantska strana nudi upravo ono što tržište traži: nula dokumentacije, podršku 0-24 na hrvatskom, osobni odnos i obećanje zarade koje raste svakog dana. To je Oceanovih jedanaest, samo bez Clooneyeva šarma i s pozivnim centrom koji nikad ne spava.
Podaci iz posljednjih tjedana slažu se u istu sliku. Brodsko-posavska policija kazneno je prijavila nepoznate počinitelje nakon što je 50-godišnjak, uvjeren da ulaže u kriptovalute, ostao bez oko 140.000 eura. U Slavoniji je 81-godišnja žena, uvjerena da ulaže u kripto, izgubila 34.000 eura. Koprivnička policija istražuje slučaj 61-godišnjaka koji je, vjerujući obećanjima o brzoj zaradi, uplatio više iznosa — a kada je pokušao vratiti novac, prevaren je ponovno. Nema tu nikakve magije; riječ je o klasičnoj dramaturgiji u tri čina, u kojoj publika uplati kartu za predstavu, a na kraju ostane bez novčanika i bez predstave.
Zadarska je policija krajem rujna u jednom danu zaprimila dva kaznena djela prijevare — jedno vezano uz trgovanje kriptovalutama, drugo uz ulaganje u investicijske fondove. Policija zato obilazi udruge umirovljenika; u Kastvu je prije nekoliko dana održana edukacija na kojoj su stariji građani sami iznosili primjere: lažne SMS poruke u ime Hrvatske pošte o nemogućnosti uručenja paketa, pozive „liječnika” koji traže hitnu uplatu za operaciju, ali i investicijske prijevare u dionice, kriptovalute, plemenite metale i naftu. Metoda je uvijek ista: prevaranti s takvim žrtvama ostaju u kontaktu duže vrijeme, lažno ih uvjeravajući u isplativost ulaganja, dok u pozadini brojka na ekranu raste samo u aplikaciji koju su sami napravili.
HNB, e-Građani i lažni guverner
Metode se usavršavaju. Nacionalni CERT ističe lažno predstavljanje državnih institucija i poznatih tvrtki, oponašanje sustava e-Građani te preuzimanje korisničkih i administratorskih računa. U porastu su prijevare povezane s turističkim rezervacijama, u kojima se koriste stvarni podaci o rezervaciji kako bi se ljude nagovorilo na dodatne uplate ili dostavu podataka bankovne kartice — sezonski posao koji se, za razliku od turizma, ne zatvara u listopadu. Sve češće su i prijevare preko WhatsAppa, gdje se preuzme tuđi račun pa se s njega šire novi napadi na kontakte žrtve. To više nije razbacivanje udica po moru; to je ribolov s poznatim ulovom.
Hrvatska narodna banka ovih je dana ponovno upozorila na lažne medijske članke u kojima se tvrdi da guverner HNB-a Ante Žigman promovira navodni „Nacionalni program mirovinske ušteđevine” na portalu mirovinsko.hr. „Hrvatska narodna banka niti njeni dužnosnici ne sudjeluju u promoviranju određenih financijskih servisa ili ulaganja, pa tako ni ulaganja u kriptovalute”, poručili su iz središnje banke. Građane su pozvali da sumnjive objave prijave platformama i HNB-u, a slučajeve prevare policiji. U prijevodu: kad se u istoj rečenici nađu guverner, mirovina i kripto, šanse da je riječ o poštenoj ponudi približno su kao šanse da se na Lotu pogode svi brojevi — dva kola zaredom.
S druge strane ograde: licenca, OIB i nadzor
Postoji i ona druga hrvatska kripto scena, dosadna, uredna i — regulirana. Od 1. srpnja 2026. pružatelji kripto usluga u Hrvatskoj smiju raditi isključivo s domaćom dozvolom HANFA-e ili dozvolom iz druge članice Europske unije. HANFA je do rujna odobrenje dala petorici domaćih pružatelja, među kojima su Electrocoin i Bitcoin Store. Stranih pružatelja koji su obavijestili HANFA-u je 161, a prema ESMA-inom registru ažuriranom 22. rujna, od 362 upisa njih 175 smije raditi u Hrvatskoj. Binancea, primjerice, na tom popisu nema — što je dobra ilustracija kako „poznato ime” i „dozvola u Hrvatskoj” nisu isto.
Uz mjenjačnice niče i mreža fizičkih uređaja za kupnju i prodaju kriptoimovine za gotovinu. Primjer je Kriptomat.hr, brend zagrebačkog društva Bitblock d.o.o., koji već godinama gradi mrežu takvih uređaja diljem zemlje. Kod tog modela kupljena imovina ne ostaje kod pružatelja, nego odlazi izravno u korisnikov vlastiti novčanik. Porez pritom ne ovisi o tome gdje se trguje: dobitak od prodaje kriptovaluta za eure oporezuje se po stopi od 12 posto, uz izuzeće nakon dvije godine držanja, dok zamjena kriptovalute za kriptovalutu nije oporeziva. Regulirani pružatelj ima adresu, OIB i nadzor; prevarant ima Telegram profil i, u najboljem slučaju, uvjerljivu profilnu fotografiju.
Hanfina utvrda i kvantna prijetnja
Dok se javnost bavi prevarama, regulator gradi obranu. Početkom listopada u Zagrebu je održana treća konferencija „DORA i digitalna otpornost”, na kojoj se okupilo više od 200 predstavnika financijske industrije, regulatornih tijela i stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Glavna tema bio je utjecaj umjetne inteligencije na sigurnost financijskog sektora — i njezine prednosti u upravljanju rizicima i otkrivanju incidenata, ali i posve nove napadačke mogućnosti koje takve tehnologije donose. „Digitalna otpornost nije jednokratni projekt, nego trajna sposobnost prilagodbe novim tehnologijama i sve složenijim prijetnjama”, rekla je članica Upravnog vijeća Hanfe Martina Verić.
Na skupu se govorilo i o kvantnom računarstvu te o pripremi za tzv. postkvantnu sigurnost, a predstavnik Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost iznio je pregled aktualnih prijetnji u Hrvatskoj. Poruka je jasna: obrana od prevara više nije posao pojedinca koji pametno klikne, nego sustava koji mora biti korak ispred. U toj utrci regulatori, banke i burze trče kao na Olimpijadi — samo što lopovi trče bez tereta i bez morala, a ciljna ravnina im se svaki put sama pomakne.
Bikovsko tržište kao najbolje gnojivo za prevaru
Kontekst ne pomaže. Bitcoin se početkom listopada zadržava između 83.000 i 86.000 dolara, a domaći portali prenose kako je probio važnu tehničku razinu tjednim zatvaranjem na 81.159 dolara, prvi put od studenoga 2025. Zanimljiv detalj za povijesne kalendare: povijesni maksimum Bitcoina od 126.080 dolara zabilježen je upravo 6. listopada 2025., pa se ove jeseni obilježava godišnjica vrha s kojeg je cijena pala za gotovo trećinu. Kada cijene rastu, svatko je nakratko genije — i upravo tada cvjeta žanr u kojem se obećava „sigurna” zarada od deset posto mjesečno. Bikovsko tržište je najbolje gnojivo za prevaru: dok sve zeleni, nitko ne pita zašto je baš njegov novac otišao u tuđi novčanik. Zima, u pravilu, stigne kasnije, u društvu policijskog izvješća.
Zaključak je gotovo dosadan, ali statistika ga neumoljivo ponavlja. Najuspješnija hrvatska kripto platforma 2026. ne treba licencu, nema lošu ocjenu na recenzijskim stranicama jer je nitko ne stigne ocijeniti, i nudi korisničku podršku 0-24 na hrvatskom. Zove se, ovisno o tjednu, drugačije. A jedina „analiza” koja u tom svijetu doista radi jest ona koju je policija ponovila u Kastvu: ako nešto u stvarnom svijetu ne zvuči istinito, neće postati istinito ni u virtualnom.
Tržišni kontekst
- Bitcoin (BTC): ~83.771 USD | 24h: −2,6 % | tržišna kapitalizacija: ~1,68 bilijuna USD | 24h volumen: ~35,3 mlrd USD | ATH: 126.080 USD (6.10.2025.) | ATL: 67,81 USD
- Ethereum (ETH): ~2.595 USD | 24h: −4,2 % | tržišna kapitalizacija: ~317 mlrd USD | 24h volumen: ~16,5 mlrd USD
- Regulatorni okvir: MiCA (puna primjena u Hrvatskoj od 1.7.2026.) | HANFA: 5 domaćih odobrenih pružatelja | Porez na kapitalni dobitak: 12 %
Disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja investicijski savjet ni preporuku za kupnju ili prodaju kriptoimovine. Kriptoimovina je izrazito rizična, nije osigurana kao bankovni depozit i njezina vrijednost može znatno oscilirati. Ulažite isključivo iznos koji si možete priuštiti izgubiti. Za sumnje na prijevaru slučaj prijavite nadležnoj policijskoj upravi.