Hrvatska kripto scena od 1. srpnja 2026. više nije mjesto gdje se posluje na dobru volju, brz internet i obećanje da će se „sve srediti kasnije”. Hanfa je do sada izdala pet kriptolicenci prema europskoj uredbi MiCA, u službeni registar upisana su četiri društva — Bitblock, Digital Assets, Electrocoin i White Tech — dok peta tvrtka, IN Kapital, čeka dovršetak upisa djelatnosti u Sudski registar. Za sve ostale vrijedi pravilo koje je teže pregovarati od roka za povrat poreza: bez licence se kriptousluge više ne smiju pružati, a kazne za pravne osobe idu do pet milijuna eura.
Prijelazno razdoblje isteklo je 1. srpnja, i to ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europskoj uniji. Tog dana prestao je režim u kojem su pružatelji usluga virtualne imovine (VASP) mogli raditi uz registraciju i nadzor uglavnom na području sprječavanja pranja novca. Novi okvir je drugi sport: pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, odnosno CASP, mora dokazati kapital, primjerenost uprave i vlasnika, interne kontrole, organizacijsku strukturu, mehanizme protiv pranja novca te upravljanje informatičkim i sigurnosnim rizicima. Ukratko, od kvartaškog projekta s web-stranicom do institucije koja mora izdržati inspekciju bez znojenja.
Od 17 prijava do pet pečata
Hanfa je tijekom prijelaznog razdoblja u registru imala 17 pružatelja usluga virtualne imovine. Pet ih je na vrijeme pokrenulo postupak licenciranja i dobilo odobrenje, a četiri su već formalno u registru CASP-ova. Matematika je nemilosrdna: od 17 do pet. Nije to hrvatska posebnost — europski rez je još drastičniji. Prema podacima iz registra ESMA-e s početka travnja, u EU je radilo 177 pružatelja s punom MiCA autorizacijom, dok je prije novog režima u Europi bilo više od 3000 licenciranih aktera po starim pravilima. Osam zemalja članica u tom trenutku nije imalo nijednu licencu, a Hrvatska je bila na tom popisu do 9. travnja.
Usporedba s filmskom scenom nameće se sama: pet godina najave velikog čišćenja, a onda jedan potez i pola svemira nestane. U Poljskoj je prije bilo oko tisuću pružatelja, danas nijedan. Italija, Rumunjska i Estonija — koja je godinama bila bookmark svakog kripto entuzijasta — također bez licence. Prema podacima koje je u travnju iznio Electrocoinov izvršni direktor Nikola Škorić, praktički 95 posto starog kriptotržišta u EU više ne postoji u regulatornom smislu. Ono što je nekad bila prednost — minimalna pravila i maksimalna fleksibilnost — postalo je teret.
Prvi pečat: Zagreb, 9. travnja
Prva hrvatska kriptolicenca otišla je u ruke zagrebačkog Electrocoina. Upravno vijeće Hanfe odobrilo je društvu rad kao pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom 9. travnja 2026., čime je Hrvatska izašla iz skupine zemalja bez ijednog licenciranog CASP-a. „Postajemo ravnopravni dio financijske industrije, pod punim nadzorom Hanfe”, rekao je tom prilikom Škorić, dodavši da je poanta regulative transparentnost i zaštita potrošača.
Za tržište koje je godinama živjelo na granici između tehnološkog entuzijazma i sumnjičavog pogleda banaka, to je promjena žanra. Do sada se nadzor uglavnom svodio na pitanje otkud novac dolazi. Sada se pita i kako se čuva imovina klijenata, tko upravlja platformom i što se dogodi ako sutra nestane struje, servera ili uprave. MiCA je, u najkraćem, prebacila kripto iz rubrike „zanimljivo, ali neuredno” u rubriku „financijska institucija s obvezama”.
Drugi pečat i jedan navijački detalj
Drugi je stigao 23. travnja, i to s međunarodnom težinom. Licencu je dobio White Tech iz Zagreba, tvrtka u suvlasništvu Volodimira Nosova, ukrajinskog milijardera i osnivača WhiteBIT grupe, te Ivice Pirića, počasnog konzula Ukrajine u Hrvatskoj. Društvo je osnovano 2023., a odobrenje pokriva razmjenu kriptoimovine za novčana sredstva, razmjenu kriptoimovine za drugu kriptoimovinu, prijenos kriptoimovine u ime klijenata te skrbništvo i upravljanje imovinom klijenata.
Pirić je nakon odluke Hanfe bio izravan: poslovanje White Techa ide preko Hrvatske, što znači i otvaranje radnih mjesta, a licenca otvara vrata sponzoriranju sportskih klubova, prije svega nogometnih. Na pitanje o kojima je klubovima riječ, nije htio otkriti detalje, ali je dodao rečenicu koja u Dalmaciji funkcionira kao lozinka: „Hajduk živi vječno.” U svijetu u kojem kripto kompanije sponzoriraju Formulu 1 i Premier ligu, ulazak ovakvog igrača u hrvatski regulatorni okvir znači da domaća licenca više nije samo pečat za lokalnu mjenjačnicu — postaje ulaznica za tržište od 450 milijuna ljudi, uz pravo putovnice na svih 27 članica EU.
White Tech, prema Pirićevim najavama, planira preko Hrvatske širiti poslovanje i na Kazahstan i Uzbekistan. Ako se to ostvari, Zagreb postaje nešto što se u poslovnom žargonu zove regionalno središte, a u stvarnom životu znači više odvjetnika, računovođa i programa za compliance nego što bi itko očekivao od industrije koja je donedavno slavila decentralizaciju kao religiju.
Split, Ilica i jedno čekanje u Sudskom registru
Treća licenca pripala je splitskom Digital Assetsu, odobrenom 1. lipnja 2026. Time je Split dobio svog predstavnika u registru, što je simpatična promjena jer je Dalmacija dosad bila poznatija po kripto raspravama na terasama nego po regulatornim postupcima. Četvrti u registru je Bitblock iz Zagreba, iz Ilice 71 — adrese koja u hrvatskoj povijesti ima gotovo mitološki status, pa je teško ne primijetiti simboliku da se upravo tamo sada vodi evidencija o tome tko smije čuvati tuđe privatne ključeve.
Peta tvrtka, IN Kapital, dobila je odobrenje Hanfe, ali čeka dovršetak upisa odgovarajuće djelatnosti u Sudski registar. To je ona vrsta birokratske finese koja u kripto svijetu zvuči kao vic — licenca postoji, ali formalno još ne postoji — dok je u stvarnosti potpuno logična: regulatorno odobrenje i status u sudskom registru dva su različita kolosijeka, a dok se ne spoje, usluge se ne smiju pružati.
Strane platforme, putovnica i Tether u sivoj zoni
Uz domaće CASP-ove, kriptousluge u Hrvatskoj mogu pružati i društva iz drugih članica EU koja su dobila odobrenje svojih nacionalnih regulatora i notificirala se Hanfi. Ta društva ostaju pod nadzorom matičnog regulatora, a nalaze se na Hanfinom popisu notificiranih društava. Treća skupina su financijske institucije koje su već pod nadzorom Hanfe ili Hrvatske narodne banke, ako prođu propisani postupak notifikacije.
Zanimljivo je da je licencu teže dobiti od mjesta u reprezentaciji. Binance je zahtjev podnio u Grčkoj, a velik dio globalnih imena još nije završio proceduru. Tether, jedan od najkorištenijih stablecoina, nije usklađen s MiCA-om, pa su pružatelji usluga još u siječnju 2025. dobili jasnu poruku da ga europskim korisnicima ne smiju nuditi za kupnju. DeFi protokoli i NFT-ovi zasad su ostali izvan dosega uredbe, a bitcoin ETF-ovi koje izdaju institucije izvan EU i dalje su siva zona. Drugim riječima, regulator je uredio kuću, ali je dvorište ostavio razmjerno neograđeno.
Batina: Fima Plus i kazne do pet milijuna eura
Da pravila nisu dekoracija, pokazao je slučaj iz Varaždina. Hanfa je tvrtki Fima Plus naložila trenutačni prestanak neovlaštenog pružanja kriptousluga, konkretno prestanak izvršavanja naloga i obavljanja poslova skrbništva nad kriptoimovinom klijenata. Nadzorom je utvrđeno da je društvo od 1. srpnja 2025. do 23. siječnja 2026. pružalo te usluge bez potrebnog odobrenja. Rješenje o prestanku donosi se bez prethodnog upozorenja i bez roka za prilagodbu — što je u regulatornoj praksi otprilike kao crveni karton bez VAR-a.
Prekršajni postupci vode se pred sudovima, a raspon kazni je širok. Za pravne osobe propisano je do pet milijuna eura, s time da iznos ne može biti manji od jedan niti veći od pet posto ukupnog neto prihoda ostvarenog u prethodnoj poslovnoj godini. Odgovorna osoba u pravnoj osobi može platiti između sedam i 25 tisuća eura. Za mali obrt koji je desetljeće radio na povjerenju i dobru volju, to je kazna koja zatvara firmu. Za veliku platformu, to je postotak prihoda koji se osjeti na godišnjem izvješću i na burzi.
Što to znači za korisnike: registar prije aplikacije
Hanfa je uz završetak prijelaznog razdoblja uputila i konkretno upozorenje: korisnici bi prije trgovanja ili prijenosa sredstava trebali provjeriti točan naziv društva i nalazi li se ono u Hanfinim registrima. Ako na stranici platforme nije jasno navedena pravna osoba koja njome upravlja, to je znak da se usluge pružaju neovlašteno ili da je riječ o prijevari. Preporuka je tada jednostavna — ne ulaziti u poslovni odnos.
Za klijente društava koja nisu dobila licencu, situacija je neugodna, ali rješiva: takva društva morala su obavijestiti klijente o prestanku pružanja usluga i vratiti imovinu prema uputama, a Hanfa prati je li uspostavljen plan za uredan izlazak. ESMA i nacionalni regulatori poručuju da klijenti bez licence ne uživaju zaštitu predviđenu MiCA-om, uključujući zaštitu imovine klijenata. Praktični savjet koji iz toga slijedi je star kao i internet: sredstva na licenciranoj platformi ili u vlastitom novčaniku, nikad na platformi koja se predstavlja samo imenom i lijepim sučeljem.
Ipak, vrijedi i obrnuta strana medalje. Licenca nije garancija prinosa, jednako kao što vozačka dozvola nije garancija da automobil neće završiti u jarku. MiCA jamči proceduru, kapital i nadzor, ne tržišni smjer. Bitcoin je i dalje bitcoin — s istim ciklusima i istom sklonošću da iznenadi i najiskusnije.
Porezna strana priče
Regulatorni okvir je jedno, a fiskalni drugi. Prema podacima Porezne uprave, dobit od trgovanja kriptoimovinom oporezuje se kao kapitalni dohodak po stopi od 12 posto ako se imovina proda unutar dvije godine od stjecanja. Nakon isteka dvije godine, otuđenje se ne oporezuje — ali Porezna uprava je 6. veljače 2026. izričito potvrdila da se takav neoporezivi primitak ipak iskazuje na obrascu JOPPD. To je ona vrsta detalja zbog koje ljudi koji su kupili bitcoin 2017. i zaboravili na njega sada moraju otvoriti Excela i prisjetiti se šifri.
Tržišni kontekst: licenca, pa cijena
Regulatorna konsolidacija dolazi u zanimljivom trenutku. Bitcoin se u srijedu trguje oko 81.396 dolara, uz dnevni rast od 2,37 posto, dok je Ethereum na 2.367,67 dolara s plusom od 2,89 posto. Solana stoji na 102,92 dolara i bilježi rast od 3,46 posto. Tržišna kapitalizacija bitcoina iznosi oko 1,636 bilijuna dolara. Bitcoin je i dalje oko 35 posto ispod povijesnog maksimuma od 126.080 dolara, a Ethereum je od svog vrhunca izgubio više od polovice vrijednosti — što je kontekst u kojem regulatorna stabilnost izgleda mnogo privlačnije nego u euforiji.
Hrvatska je, dakle, prešla put od divljeg zapada do katastra u nekoliko godina. Pet licenci nije impresivan broj u apsolutnom smislu, ali je impresivan u odnosu na 17 prijava i na činjenicu da su neke od najvećih europskih ekonomija trenutno bez ijednog licenciranog pružatelja. White Tech je najavio zapošljavanje i sponzorstva, Electrocoin je dobio prvi pečat, Split je dobio svog predstavnika, a Varaždin je dobio primjer kako izgleda kad se pravila ignoriraju.
Ostaje pitanje koje će se rješavati u sljedećih nekoliko godina: hoće li Hrvatska iskoristiti regulatorni start ili će ostati zemlja u kojoj se licenca dobije, a posao preseli u Irsku i Luksemburg. MiCA je dala okvir. Poslovni dio priče, kao i obično, ovisi o ljudima koji znaju računati, a ne samo govoriti o blockchainu.
Disclaimer: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja investicijski savjet. Podaci o tržišnim cijenama zabilježeni su 28. listopada 2026. oko 10:00 UTC.
Financijski pokazatelji (28.10.2026., ~10:00 UTC)
- Bitcoin (BTC): 81.396 USD | +2,37% (24h) | tržišna kapitalizacija 1,636 bilijuna USD | ATH 126.080 USD (−35,4%)
- Ethereum (ETH): 2.367,67 USD | +2,89% (24h) | tržišna kapitalizacija 289,4 milijarde USD | oko −52% od ATH
- Solana (SOL): 102,92 USD | +3,46% (24h) | tržišna kapitalizacija 60,7 milijardi USD