Hrvatska kripto scena svela se na pet imena. Hanfa u registru društava ovlaštenih pružati usluge povezane s kriptoimovinom, sa stanjem na 23. rujna 2026., ima upisano točno pet društava — Bitblock, Digital Assets, Electrocoin, IN Kapital i White Tech. Nakon što je 1. srpnja istekao prijelazni rok za usklađivanje s europskom uredbom MiCA, kriptousluge smiju pružati isključivo nositelji kriptolicence, čime je tržište koje je nekad brojilo tisuće aktera pretvoreno u zatvoreni klub s pet stolica. Po pravilima filma Highlander, ostala je samo nekolicina.
Brojka zvuči kao završnica reality showa, a ne kao popis financijskog sektora. U Hanfinom registru pružatelja usluga virtualne imovine (VASP) tijekom prijelaznog razdoblja bilo je upisano 17 društava. Njih pet pokrenulo je postupak licenciranja na vrijeme i ishodilo kriptolicencu, dok je ostatak, po slovu zakona, od 1. srpnja prestao smjeti pružati kriptousluge. Usporedba sa selekcijom pretjerano je blaga: ovo je više nalik finalu Lige prvaka u kojem igra pet momčadi, a ostatak lige dobio je otkaz bez prava žalbe.
Petorica dobitnika: tko su nositelji kriptolicence
Prvi je kroz vrata prošao Electrocoin, zagrebačka tvrtka osnovana još 2014. godine, kojoj je Hanfa 10. travnja 2026. izdala prvu MiCA licencu u Hrvatskoj. Riječ je o takozvanoj CASP licenci, odnosno odobrenju za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Izvršni direktor Nikola Škorić tada je objasnio da tvrtka time postaje ravnopravan dio financijske industrije, pod punim nadzorom Hanfe, i da je poanta regulative transparentnost, zaštita potrošača te signal da se radi o sigurnim burzama koje rade po pravilima. Do 2024. nadzor se uglavnom svodio na sprječavanje pranja novca, a MiCA je uvela puni regulatorni tretman.
Drugi nositelj licence je White Tech, zagrebački projekt iza kojeg stoji Volodimir Nosov, osnivač kriptoburze WhiteBIT. Hanfa je odobrenje izdala 23. travnja 2026. Nosov preko londonske kompanije Datatech Investments drži 80 posto udjela, dok 20 posto pripada Ivici Piriću, bivšem nogometašu i počasnom konzulu Ukrajine u Hrvatskoj. Društvo ima sjedište u Splitu i ured u Zagrebu, a krovna platforma WhiteBIT broji više od 5,5 milijuna korisnika. Red sportskih partnerstava uključuje i ono s FC Barcelonom, što je u domaćem kontekstu proizvelo niz šala o nogometnoj vezi između Splita i katalonskog velikana.
Treće odobrenje dobio je splitski Digital Assets, 1. lipnja 2026., čime je regulirani okvir proširen i na Dalmaciju. Četvrto ime na popisu je Bitblock, društvo koje stoji iza brenda Kriptomat.hr i mreže fizičkih uređaja za kupnju i prodaju kriptoimovine za gotovinu, raširene na lokacijama diljem Hrvatske. Kod tog modela kupljena imovina ne ostaje kod pružatelja usluge, nego odlazi izravno u vlastiti novčanik korisnika, što je za dio tržišta ključna razlika. Popis zaokružuje IN Kapital, zagrebačka mjenjačnica, koja je odobrenje ishodila početkom srpnja i nakon upisa djelatnosti u Sudski registar dovršila i upis u Hanfin registar.
Autobahn bez ograničenja postao je prometnica s kamerama
MiCA, Uredba (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine, stupila je na snagu u lipnju 2024., ali je prijelazno razdoblje od 18 mjeseci ostavilo prostor postojećim igračima da se prilagode. To razdoblje završilo je 1. srpnja 2026., i to istovremeno u cijeloj Europskoj uniji. Do tada je svaka država članica imala svoja pravila, a pojedine su tvrtke spretno klizile kroz te razlike. Usporedba s njemačkim autobahnom bez ograničenja brzine nije zgoda na račun Nijemaca, nego prilično točan opis: tržište je godinama radilo brzo, ali bez ikakvih ograda.
Sada je slika drukčija. Osnovna logika MiCA-e jednostavna je: ako u EU-u prodaješ kriptoimovinu ili njome trguješ, trebaš licencu. No pravi trik je takozvana putovnica — licenca dobivena u jednoj državi članici vrijedi u svih 27 zemalja, odnosno na tržištu od oko 450 milijuna ljudi. Hrvatski CASP time ne dobiva samo dopuštenje za rad u Zagrebu i Splitu, nego ulaznicu za cijelu Europu.
Ljestvica je, međutim, postavljena iznimno visoko. Prema podacima iz ESMA registra, u EU-u je na snazi oko 177 punih MiCA autorizacija, dok je prije nove regulative bilo više od 3000 licenciranih pružatelja po starom režimu. Drugim riječima, oko 95 posto starog tržišta jednostavno je isparilo. U Poljskoj, gdje ih je prije bilo oko tisuću, sada nema nijednog; slična sudbina zadesila je Italiju, Rumunjsku i Estoniju, nekada najjače u tom sektoru. Poput Thanosova pucketa prstiju, ali u odijelu i s pečatom regulatora.
Frankfurt oštri mač: ECB traži zabranu kamata na stablecoine
Dok se hrvatska scena tek privikava na novi klub od pet članova, iz Frankfurta stiže poruka da ni sadašnja pravila nisu dovoljno stroga. Europska središnja banka i nacionalne središnje banke EU-a 22. rujna 2026. poslale su 57 stranica dug odgovor na konzultacije Europske komisije o reviziji MiCA-e. U njemu traže da se postojeća zabrana isplate kamata na stablecoine proširi i na neizravne oblike prinosa — kripto kreditiranje, pozajmljivanje, staking i slične proizvode.
Argument središnjih banaka glasi da elektronički novac služi za plaćanje, a ne kao sredstvo štednje, te da bi kamate na stablecoine zamutile granicu između e-novca i bankovnih depozita, zaobišle postojeća ograničenja i narušile ravnopravnost na tržištu. Zanimljivo je da ista rasprava u Sjedinjenim Državama stoji u središtu borbe oko zakona Clarity Act, koji je u Senatu pao tijekom srpnja, kada su banke upozoravale da bi platforme mogle nuditi kamate slične depozitima.
Uz zabranu prinosa, središnje banke predlažu i promjenu pravila o pričuvama. Umjesto sadašnjeg zahtjeva da izdavatelji stablecoina drže između 30 i 60 posto pričuva na bankovnim depozitima, traže pravila temeljena na brzini pretvorbe pričuve u gotovinu — za značajne stablecoine najmanje 40 posto u roku od jednog dana i 60 posto u roku od pet radnih dana. Logika je jasna: veliki depoziti stablecoina nisu stabilan izvor bankovnog financiranja ako ih izdavatelj može povući preko noći.
Što to znači za domaću scenu
Za hrvatsko tržište posljedice su dvostruke. S jedne strane, pet licenciranih imena znači manje izbora i veću koncentraciju, što svaki konkurentski duh doživljava kao udarac. S druge strane, upravo ta imena sada nose pečat nadzora, obvezu zaštite korisnika, upravljanja rizicima i rješavanja pritužbi, a istovremeno im se otvara put do cijelog europskog tržišta. Neusklađene burze u EU-u bilježe pad korisnika i do 40 posto, dok licencirani igrači bilježe rast institucionalnih depozita od oko 55 posto. Signal je prilično nedvosmislen.
Kontekst daje dodatnu težinu. Slučaj Vuka Vukovića, hrvatskog ekonomista uhićenog u SAD-u zbog sumnje na prijevaru s vrijednosnim papirima, pokazao je koliko je provjera tko stoji iza ponude postala središnje pitanje. Hanfa stoga i dalje poziva na oprez, preporučuje provjeru naziva pravne osobe u svojim registrima i traži da se sumnjivi subjekti prijave na info@hanfa.hr. Uz to, od 2026. Porezna uprava uvodi nadzor nad kriptotransakcijama i razmjenu podataka s drugim državama EU-a, pa se era potpune anonimnosti na domaćem tržištu približava kraju.
Ako je prije desetljeće kripto scena u Hrvatskoj izgledala kao Divlji zapad, sada sve više podsjeća na uređenu čekaonicu u kojoj se na šalteru traži prava isprava. Manje je avanture, ali je i manje prilika da netko ostane bez svega, a da pritom nikome ne odgovara.
Tržište u blagom minusu
Makro slika ostaje smirena, ali ne i vesela. Bitcoin se u srijedu ujutro kretao oko 85.830 dolara, s dnevnim padom od 0,44 posto, dok je Ethereum pao na 2.732,92 dolara, minus od 0,60 posto. Solana je stajala na 117,35 dolara, gotovo nepromijenjena, a XRP je bio među rijetkim svjetlijim točkama s rastom od 3,52 posto na 1,59 dolara. Binance Coin držao se na 782,57 dolara, s minusom od 0,63 posto. Regulacija napreduje, a cijene — kako to već biva — vode svoj odvojeni razgovor.
Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja investicijski savjet. Ulaganje u kriptoimovinu nosi rizik gubitka sredstava, a uvjeti licenciranja i nadzora podložni su promjenama. Podaci o cijenama odnose se na stanje 23. rujna 2026.