Hanfa je varaždinskom društvu FIMA Plus naložila trenutačni prestanak neovlaštenog pružanja kriptousluga i povrat kriptoimovine vrijedne 483.756 dolara koju je tvrtka, koju zastupa direktor Milan Horvat, držala za 123 klijenta — prva velika sankcija otkako je 1. srpnja u Hrvatskoj na snazi puna primjena MiCA uredbe.
Dok je dio domaće scene mjesec dana nakon početka pune MiCA primjene brojio dobitke i gubitke četiriju licenciranih platformi, Hanfa je tiho vadila revolver iz futrole. Prvi metak nije ispaljen u zrak — pogodio je točno u metu. Varaždinski FIMA Plus tako je ušao u povijest kao prvo društvo kojem je hrvatski regulator pod novim režimom zabranio rad, i to s obrazloženjem koje zvuči kao odjavna špica za cijelu jednu eru domaćeg kripta: poslovali su bez odobrenja, držali tuđu imovinu na vlastitim računima i pritom tvrdili da su u prijelaznom razdoblju.
## Što je točno radio FIMA Plus?
Prema nalazima nadzora, FIMA Plus je od 1. srpnja 2025. do 23. siječnja 2026. izvršavao naloge za kupnju i prodaju kriptoimovine u ime klijenata te pružao uslugu skrbništva i upravljanja njihovom imovinom — sve bez potrebnog odobrenja. Društvo nije bilo upisano ni u Hanfin registar ovlaštenih pružatelja kriptousluga ni u raniji registar pružatelja usluga virtualne imovine.
Mehanika poslovanja bila je, u najboljem smislu riječi, jednostavna do boli. Klijenti su novac uplaćivali izravno na bankovni račun FIMA Plusa. Tvrtka bi ga potom prebacila na platformu Kraken i preko vlastitog korisničkog računa kupovala kriptoimovinu prema nalozima klijenata. Kod prodaje — ista priča u obrnutom smjeru: prodaja preko vlastitog računa, isplata klijentima. Klijentsku imovinu držala je na zbirnim računima otvorenima na svoje ime na Krakenu i Binanceu.
Drugim riječima, svačiji bitcoin, ethereum i bitcoin cash nalazili su se na računima nad kojima je operativnu kontrolu imala isključivo tvrtka. Hanfa je 5. veljače ove godine na računu otvorenom na Krakenu evidentirala pozicije u 18 različitih vrsta kriptoimovine, među kojima bitcoin, ethereum, bitcoin cash i USD Coin. U promatranom razdoblju identificirala je 48 uplata, isplata i transakcija kupnje ili prodaje za ukupno 16 fizičkih i pravnih osoba, ukupne vrijednosti 1,28 milijuna eura.
A onda dolazi brojka koja najbolje opisuje razmjer priče: na dan 24. svibnja 2026. FIMA Plus je na svojim računima držao kriptoimovinu za ukupno 123 klijenta, vrijednu 483.756 dolara. Gotovo cijeli iznos bio je pohranjen na Binanceu, dok se na Krakenu nalazio tek simboličan iznos. Trgovci koji su mislili da im je imovina “negdje tamo na burzi” zapravo su ovisili o tome hoće li jedna varaždinska firma odlučiti poštivati dogovor.
## Obrana “prijelaznim razdobljem” — VAR je pogledao snimku
Najzanimljiviji dio cijele priče nisu brojke, nego pravna obrana koju je FIMA Plus iznio u prigovoru. Tvrtka nije osporavala da je pružala usluge. Tvrdila je — čekajte sad — da je smatrala kako se nalazi u prijelaznom razdoblju za usklađivanje s novim regulatornim okvirom do 1. srpnja 2026.
To je otprilike kao da igrač nakon crvenog kartona sucu objasni da je mislio da je pravilo o zaleđu ukinuto. Hanfa je argument odbacila brže nego što se izgovori “MiCA”: prijelazni režim mogli su koristiti isključivo subjekti upisani u odgovarajući registar, a FIMA Plus u njemu nije bio ni dan. Regulatorno gledano, tvrtka je cijelo vrijeme igrala na terenu bez registracije, s loptom koja nije bila njezina.
## Fimacrypto: priča o lažnom slovenskom identitetu
Priča ima i svoj “Catch Me If You Can” trenutak. Hanfa je utvrdila da je FIMA Plus preko internetske stranice Fimacrypto dovodio hrvatske klijente u vezu s društvom izvan Europske unije radi usluge upravljanja portfeljem kriptoimovine, za što je dobivao naknadu. Regulator je to ocijenio nedopuštenim posredovanjem, napominjući da se u takvim okolnostima ne može smatrati da je usluga stranog društva pružena isključivo na inicijativu klijenta.
Ako netko misli da tu prestaje cirkus — nije tako. FIMA Plus mora sa stranice Fimacrypto ukloniti i netočnu informaciju prema kojoj usluge pruža slovensko društvo Fima Crypto iz Ljubljane. Frank Abagnale Jr. mijenjao je identitete pilota, liječnika i odvjetnika; varaždinski FIMA Plus zadovoljio se jednim slovenskim alter egom. Razlika je u tome što je Abagnalea na kraju zaustavio FBI, a ovdje je ulogu agenta odigrala Hanfa s rješenjem u ruci.
## Što Hanfa traži i što slijedi?
Rješenjem je društvu naloženo da odmah prestane s neovlaštenim pružanjem usluga, klijente najkasnije u roku od osam dana obavijesti da prestaje pružati usluge i od njih zatraži upute za povrat imovine i novca. Hanfi mora u roku od 30 dana dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama, a u roku od 60 dana dokaze o vraćanju imovine klijentima.
Zanimljivo je da Hanfa ovim rješenjem nije izrekla novčanu kaznu — riječ je o upravnim mjerama usmjerenim na trenutačni prestanak poslovanja bez odobrenja i zaštitu klijenata. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali FIMA Plus može u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu. Drugim riječima, vrata suda ostaju otvorena, ali posao s tuđim bitcoinima je gotov.
## Prvi pucanj šerifa Hanfe
Cijela epizoda s FIMA Plusom najbolje se opisuje jednom rečenicom: Divlji zapad domaćeg kripta upravo je dobio svog Wyatta Earpa. Godinama je hrvatska scena funkcionirala po logici saloona — tko stigne, taj kupi, tko ima račun na burzi, taj je bankar. MiCA je to promijenila 1. srpnja, a ovo rješenje je prvi put pokazalo da nova pravila imaju i zube.
Podsjetimo, od 1. srpnja u Hrvatskoj i cijeloj EU kriptousluge smiju pružati samo ovlašteni pružatelji — CASP-ovi. U Hanfin registar zasad su upisana četiri društva: Bitblock, Digital Assets, Electrocoin i White Tech, dok je peto, IN Kapital, dobilo odobrenje i čeka dovršetak upisa djelatnosti u sudski registar. Tijekom prijelaznog razdoblja u Hanfin registar bilo je upisano 17 pružatelja usluga virtualne imovine, a licencu je na vrijeme ishodilo njih pet.
Hanfa pritom ne prestaje ponavljati poruku koja je nakon ove odluke dobila sasvim novu težinu: korisnici bi prije svake transakcije trebali provjeriti nalazi li se platforma u službenim registrima, jer klijenti društava bez licence ne ostvaruju zaštitu predviđenu MiCA uredbom — uključujući zaštitu imovine. ESMA-in registar pritom je jedini mjerodavan za cijelu EU.
Za 123 klijenta FIMA Plusa ta poruka sada nije apstraktna. Njihova imovina vrijedna gotovo pola milijuna dolara bila je na računima tvrtke koja nije imala ovlast ni za jednu jedinu transakciju. Dobra vijest: Hanfa je naložila povrat. Loša vijest za ostatak sive zone: šerif je pokazao da zna pucati. U idućim mjesecima bit će zanimljivo vidjeti tko će biti sljedeći na meti — i hoće li netko od 17 bivših VASP-ova koji su propustili vlak s licencom pokušati zaobići sustav na način na koji je to radio FIMA Plus. Jedno je sigurno: više nitko neće moći reći da nije znao pravila.
*Ovaj članak ima informativni karakter i ne predstavlja financijski savjet. Kriptoimovina je visokorizična investicijska klasa — prije bilo kakve transakcije provjerite je li platforma upisana u registre Hanfe i ESMA-e.*